Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj u Hrvatskoj 1990-2000

Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj u Hrvatskoj 1990-2000 Zadovoljstvo nam je predstaviti knjigu , koju je napisao . Preuzmite knjigu . u PDF, TXT, FB2 ili bilo kojem drugom mogućem formatu na bedriftsportalen.org.

INFORMACIJA

AUTOR
DIMENZIJA
11,16 MB
NAZIV DATOTEKE
Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj u Hrvatskoj 1990-2000.pdf
ISBN
2015183205384

OPIS

Nakon pobjede nad fašizmom i oslobođenja 1945. godine preživjeli antifašisti su smatrali svojom dužnošću da i putem različitih spomen obilježja sačuvaju sjećanje na one koji su pali za slobodu. U razdoblju od 1945-1990. u gradovima i selima širom Hrvatske podignuto je oko 6.000 spomen obilježja mladićima i djevojkama, antifašističkim borcima i organizatorima ustanka koji su pokošeni u teškoj antifašističkoj borbi kao i onima koje su nevine, po poljima ili na pragu njihovih domova, u logorima, zatvorima i zbjegovima poubijali fašisti. Graditelji spomenika, bista, ploča i spomen kosturnica stvarali su spomenik slobodi gradova i sela Hrvatske, slobodi i pravu mladosti na život, slobodi čovjeka na rad i stvaralaštvo u miru. Nema ni jednog jedinog spomen obilježja na kojem nije uklesana riječ sloboda. I to ne samo rukom i dlijetom velikih majstora kulture, nego i nezgrapnim rukama seljaka, radnika i ribara. U kamenu su s imenima uklesani i ideali za koje je ginula mladost onog vremena. U kamen je uklesana i poruka živima: “Ovdje smo stali mi ispunjavajući dug prema slobodi a vi nastavite braniti slobodu čovjeka, braniti pravo na život svakog ljudskog bića. ” Podižući spomen obilježja i na druge načine, općinske udruge Saveza antifašističkih boraca Hrvatske njegovale su sjećanja i čuvali pijetet prema osobama koje su pale u borbi protiv fašizma, obilježavali značajne događaje iz razdoblja antifašističke borbe. Istovremeno su brinuli za preživjele antifašističke borce kojima su briga i skrb bili neophodni. Takva statutarna obveza i uloga članstva i organizacija Saveza antifašističkih boraca uspješno se ostvarivala od završetka II svjetskog rata sve do 1990. godine, dakle punih 45 godina. Tada je, međutim i počeo najžešći napad neofašista (nakon II svjetskog rata) na antifašizam u Hrvatskoj. Počelo je rušenje antifašističkih spomen obilježja.

... 15 Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990-2000, Zagreb 2000, 87; O logoru Danica više u: Z. Dizdar, Ljudski gubici logora „Danica" kraj Koprivnice, 1941-1942, Časopis za suvremenu Tportal nedavno je pisao o neobnavljanju antifašističkih spomenika.

godine u Hrvatskoj sagrađeno do 6 000 spomenika, bistâ, skulptura i spomen-ploča posvećenih događajima i osobama vezanima uz Narodnooslobodilački pokret Hrvatske i Jugoslavije. Točno 2 964 spomeničkih obilježja (731 spomenik i 2 233 ostalih spomen-obilježja) uništeno je ili oštećeno, najvećim dijelom u razdoblju između 1990.

POVEZANE KNJIGE