Marginalije

Marginalije - Krleža, Miroslav | Bedriftsportalen.org PDF, TXT, FB2. ePUB. MOBI. Knjiga je napisana 2021. Potražite knjige na bedriftsportalen.org.

INFORMACIJA

AUTOR
Krleža, Miroslav
DIMENZIJA
3,7 MB
NAZIV DATOTEKE
Marginalije.pdf
ISBN
9445974959738

OPIS

Čitajući marginalije možemo vidjeti zašto Krleža nije zastario. Krećući se kroz vrijeme, poput svoga Petrice Kerempuha, on nas i zagrobno potiče na oprez.Sve što sam o enciklopedijskim jedinicama rekao ili napisao dalo bi se skupiti u pet ili šest knjiga. Ako se taj materijal jednoga dana objavi, onda će se vidjeti kako sam reagirao na tekstove koji čine enciklopedij­sku masu. Marginalije su, dakle, moje primjedbe ili zanovijetanja koje su već stručnjaci pripremili, a one su takve naravi da se o njima argu­mentirano može i diskutirati – kaže Krleža. Krležu prema enciklopedičkome iskustvu nisu vodili tek pragmatični ra­zlozi – kulturna legitimacija i razina opće pismenosti, koliko oskudica uređenoga javnog ambijenta u kojem je djelovao, sve do manifestacije kulture laži i namjernog, bezočnog izvrtanja činjenica. Nakon što je građa Krležinih marginalija dokumentacijski predočena jav­nosti, ovo se izdanje pokušava vratiti autorovu pristupu varijacijskoga izbora naglasaka iz cjeline, koji pored njezina reflektiranja zadržava re­toričnost i dikciju integralnog predloška. Enciklopedija u Krleže dolazi iz književnosti. Proturječja u koja bi za­padao kada je sa suradnicima stao razrađivati alfabetare daju tekstu koji je pred nama, uz fascinantnu upućenost u mnoga područja, mate­matičku memoriju, izniman redaktorski talent i nedvosmislena kritička uporišta, protočnost i ljepotu brevijara, paraf erudita, prije nego potpis enciklopedista.„Krleža rastvara pragmatičnu situaciju ide­ološke pat-pozicije nastale iz liberalno-fe­udalne stare Europe (1914.) nakon krvavih „orgija Terora“. Promatrajući svoju slaven­sku domovinu, Krleža uviđa da su se sve katastrofe i sveukupni zamah Zapadne i Središnje Europe unaprijed zaoštrili i kao u gorućem ogledalu ostvarili. Krležino raz­mišljanje o tim događajima povezano je, a često je i sam bio upleten u njih. On vidi i doživljava Europu počevši od južnoslaven­ske situacije, koja je, povijesno gledano, kroz stogodišnju borbu za samoodržanje doslovce u biološkom smislu određena na bojnim poljima osmansko-srednjoeurop­skog sukoba i kasnije protiv nacionalne nadmoći i arhaične zaostalosti. U dijalek­tičnim raspravama iznova provjerava svoj progresivni individualizam, koji se za­hvaljujući oštrini razmišljanja i bogatom iskustvu osobito uzdiže iznad ideologije konformističnih lijevih autora s Istoka i Zapada. Pjesnik nalazi tematsku parabolu za sebe, za svoja djela i za svoju zemlju, u stavu bogumila, čije su tajanstvene grob­nice na pustim visoravnima nadživjele bur­nu bosansku povijest. Pobunjenici protiv Istočne i Zapadne crkve, koje su inkvizitori i veleposjednici podjednako ugnjetavali, ujedno i usamljeni preteče europske refor­macije, postavili su u čast svojim mrtvima spomenike svojih uvjerenja.“ Gerhard Fritsch (1964.)O autoru: Miroslav Krleža rođen je 1893. u Zagre­bu. Već je svojim prvim knjigama iz doba društvene i kulturne krize potaknute Prvim svjetskim ratom dospio u središte javne po­zornosti, da bi njegovo opsežno i raznovr­sno djelo do kraja XX. stoljeća steklo status najvažnijega opusa hrvatske književnosti. Ogledao se u gotovo svim žanrovima mo­dernističkih poetika svoga doba, od avan­gardističkih drama (Kraljevo, Kolumbo) do romansirane društvene kronike (Zastave). U nizu naslova, nakon novelističkoga ciklu­sa iz domobranskoga života Hrvatski bog Mars izdvajaju se drame o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), ro­maniPovratak Filipa Latinovicza i Na rubu pameti, pjesnička zbirka Balade Petrice Kerempuha, polemičke i esejističke knjige Moj obračun s njima i Deset krvavih godina, zapisi o putovanju Izlet u Rusiju i Davnim danima te fragmenti Dnevnika. Poticao je kritičko preispitivanje vrijednosti i mitova, zagovarajući hrvatski kulturni izraz kao sa­morazumljiv i održiv u zajednici slobodnih naroda. Od 1950. vodio je Leksikografski zavod, koji se poslije njegove smrti, 1981. u Zagrebu, po njemu i zove. Krleža je bio poticajan sugovornik, njegove se opaske pamte i prepričavaju, a u marginalijama se i sam stopio s ambijentom čiji sudbinski okvir, za razliku od svojih osporavatelja, nije poricao.

Hrvatska bez Krleže ne može. To je bilo jasno Tuđmanu, pa mora biti i nama - misli Vlaho Bogišić, ravnatelj Leksikografskog zavoda .

don Ivice Žižića "Marginalije, zapisi o svećeništvu". Riječ je o člancima što što ih je autor objavljivao u Vjesniku Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije tijekom 2018.

POVEZANE KNJIGE