U potrazi za Ivanom

U potrazi za Ivanom - Lovrenčić, Sanja | Bedriftsportalen.org Zadovoljstvo nam je predstaviti knjigu , koju je napisao . Preuzmite knjigu . u PDF, TXT, FB2 ili bilo kojem drugom mogućem formatu na bedriftsportalen.org.

INFORMACIJA

AUTOR
Lovrenčić, Sanja
DIMENZIJA
9,54 MB
NAZIV DATOTEKE
U potrazi za Ivanom.pdf
ISBN
4849104533526

OPIS

Nakon pročitanih stranica i stranica dnevničkih zapisa, bilježaka i pisama, niza putovanja i razgovora, Sanja Lovrenčić je napisala izuzetno provokativan, a istovremeno stilski dorađen biografski roman čitak na mnogim razinama. Priča o umjetnici u njemu se isprepliće s pričom o ženi, o normama, uzusima i očekivanjima društva u vrijeme njezina života. U knjizi strukturiranoj poput glazbenog komada, gotovo kontrapunkta, isprepliću se zapisi i pravi život, sadašnjost i prošlost, današnja perspektiva i živa povijest, što na osobit način dinamizira potragu za likom Ivane Brlić Mažuranić… Anita Peti-Stantić Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedan od najznačajnijih pisaca za djecu. Rođena je u poznatoj obitelji Mažuranića kao unuka Ivana, pjesnika i političara, hrvatskog bana, a kćer Vladimira, pravnika i pravnopovijesnog pisca. Udajom za Vatroslava Brlića, političara i odvjetnika u Slavonskom Brodu, ulazi u još jednu poznatu obitelj hrvatskog društva. Okružena bogatim bibliotekama u jednoj i drugoj kući, atmosferom rada i domoljublja stjecala je i sama u vlastitom domu bogato znanje, učila jezike i živjela intezivnim, bogatim unutrašnjim životom. Sve svoje djelovanje posvetila je obitelji, odgoju i svojim književnim ostvarenjima. Književni uspjeh je postigla «Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića» (1913) i posebno «Pričama iz davnine» (1916), koje su joj priskrbile epitet hrvatskog Andersena. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora (A. G. Matoš) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege (A. B. Šimić, D. Domjanić) i književni povjesničari (A. Barac). Takvim ocjenama pridružila se i kritika u svim onim zemljama, koje su imale sreću da se, još za života ove hrvatske spisateljice, upoznaju s njenim najboljim djelima – «Pričama iz davnine» i «Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića». Već 1924. objavljen je u Londonu engleski prijevod «Priča iz davnine» pod naslovom «Croatian Tales of Long Ago». Do kraja toga desetljeća pojavili su se i prijevodi ovoga djela na švedskom, češkom, danskom i ruskom jeziku, a potom su uslijedili prijevodi na slovački, njemački, ukrajinski… Djela Ivane Brlić-Mažuranić doživjela su do danas 60-ak prijevodnih izdanja na 30-ak svjetskih jezika, među kojima su i esperanto i kineski jezik. O njezinom značaju govori i činjenica da ju je Akademija dva puta (1931, 1938) predlagala za Nobelovu nagradu, primivši je 1937. za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast.

- Nakladnička cjelina (Biblioteka Crno na bijelom) UDK. 821.163.42-94 HRVATSKA KNJIŽEVNOST (886.2) ISBN 953-7199-17-7.

Polica osiguranja za učenike u šk.god. 2020./2021.

POVEZANE KNJIGE